sorte maslina
Oblica
“Dalmatinska kraljica”
VERSUS
Arbequina
“Španjolska kraljica”
Masline koje su podebljane i podcrtane, poredane su po zastupljenosti te sorte u zemlji odakle potiču (Peri.©, 2014.), kako slijedi:
Hrvatske sorte: oblica, lastovka, levantinka, istarska bjelica, bjelica, žutica, drobnica, krvavica dubrovačka, uljarica, krvavica skradinska, rosinjola, buža puntoža, dužica, pujiška, dolana, piculja, grozdulja, grozdača, paštrica, velika lastovka, srpovnica (divljaka), buhavica;
Talijanske sorte: coratina, carolea, frantoio, leccino, ascolana tenera, casaliva, maurino, pendolino, leccio del corno, lecciana, favolosa FS-17, piantone di Mogliano;
Španjolske sorte: picual, hojiblanca, arbequina, manzanilla cacerena, arroniz, arbosana I-43, oliana®, sikitita®, coriana®, morena®, todolivo I-15P, imperial I-23;
Francuska sorta: picholine languedoc, germaine;
Marokanska sorta: picholine marocaine;
Grčke sorte: koroneiki, kalamon (kalamata);
Albanska sorta: kalinjot.
Ostale sorte čiji nazivi nisu podebljani i podcrtani poredane su po preferenciji autora.
Svi maslinici za svaku parcelu skicirani su u e-obliku i na papiru po redovima i ucrtane su sve masline te se evidentiraju svi značajniji događaji za pojedino stablo.
HRVATSKE SORTE
Oblica je domaća sorta masline. U Primorskim mjestima smatraju je kraljicom među maslinama radi krupnog ploda, kvalitetnog ulja i dobrog prinosa ulja. Ako uzmemo u obzir kvalitetu, to je naša najbolja sorta. Stabla oblice bujnog su uspravnog rasta i kuglaste krošnje pa je potrebno veće orezivanje krošnje. List je tamno-zelene boje, šiljast, blago savijenih rubova po dužini. Otporna je na sušu, i na hladnoću kada nije u vegetaciji. Osjetljiva je paunovo oko i maslininu muhu. Cvjeta početkom lipnja i traje 6-7 dana. Prosječna dužina cvjetne rese je oko 3.5 cm. „Rana je sorta, kojoj je potrebno 160 dana od cvjetanja do dozrijevanja“ (Šimunović, 2004.). Oblica ima krupan plod, težine 2.5 - 10 grama. Randman ulja do 20 i više posto ulja.
Po uporabi oblica je uljarica i stolna sorta. Kasno ulazi u rodnost, neredovito rađa, nije samooplodna pa je u nasade oblice potrebno unositi do 10 % sadnica drugih sorti – oprašivača (levantinka, krvavica, uljarica, drobnica, leccino). Kilogram ulja sadrži 289 do 600 mg polifenola što zavisi o tome kada se bere (kasno ili rano). „Sadržaj oleinske kiseline iznosi do 73,25 %“ (Bakarić, Sorte maslina Dubrovačkog primorja, 2002.). Bere se kada su joj 1/3 plodova počela ruđeti do ½ kada su zreli (promijenili boju). Ako se čeka da svi plodovi promijene boju kvaliteta ulja pada. Najveći nedostatak joj je neredovita rodnost. Ne rađa u poljima gdje ima vlage, rose (i napada paunova oka), već više voli strane i škrtije terene. Na području Petrova sela i predjelima iznad Mokošice, oblica rađa svake godine. Zahvalna je kao podloga mnogim sortama koje navrnute na nju dobro rađaju (leccino, levantinka). Osjetljiva je na napad maslinine muhe.
Lastovka je sorta masline koja je porijeklom s otoka Korčule. Druga je po važnosti domaća sorta. Najviše se uzgaja na predjelima Korčule s pogledom na otok Lastovo (pa neki govore da odatle i ime, dok drugi kažu da je ime dobila po lišću poredanu kao lastin rep) i u tom se području najviše uzgaja. Razvija srednje bujno stablo pa je potrebno srednje orezivanje krošnje. Rano dolazi u punu rodnost, te rađa obilno i redovito. Samooplodna je i ima dobar postotak samo-oplodnih cvjetova. Dobra je kao oprašivač sortama koje rano cvjetaju. Srednje rana sorta, s razmakom 190 dana od cvjetanja (konac svibnja) do zriobe. Plod je mase oko 3 grama, te ima sadržaj ulja do 22 % odlične kvalitete s 79 % oleinske kiseline.
Kilogram ulja sadrži do 950 mg polifenola. Dobro podnosi visoke temperature i sušu, voli toplije i zaštićene položaje. Najveći nedostatak ove sorte je osjetljivost na rak masline i na niske temperature. Lastovka se najviše uzgaja na području južne Dalmacije, a najviše u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Levantinka je po zastupljenosti treća domaća sorta masline. Radi slabijeg vlastitog korijena sadnice se uvijek prodaju na podlozi oblice. Najveći broj stabala ove sorte je u području otoka Šolte pa je nazivaju i šoltanka. Levantinka razvija visoko, bujno stablo, glatke kore, kuglaste krošnja, pa je potrebno srednje orezivanje. Mladice su veoma bujne s dugim internodijima. List Levantinke je velik, širok i dugačak. Cvjeta od kraja mjeseca svibnja do prvih 10ak dana lipnja. Cvjetanje je obilno, a udio oplodnih cvjetova je dosta velik. Ova sorta ima veliki postotak samooplodnje, radi čega redovito i obilno rađa (primijećena je alternativna rodnost radi paunova oka).
Oprašivač je drugim sortama pa i oblici. Rađa u grozdovima. Plod je srednje krupan prosječna težine oko 5 grama. Plod je zelene boje koja postupno prelazi u crveno-ljubičastu pa u crnu boju. Sadrži oko 15 % ulja dobre kvalitete s 79 % oleinske i 10,9 % linolne kiseline. Sadržaj polifenola 272 do 694 mg/kg ulja. Osjetljiva na sušu te su za njen uzgoj potrebna kvalitetna zemljišta i po mogućnosti navodnjavanje. Srednje je osjetljiva na hladnoću, napad raka masline i paunovo oko. Srednje je otporna na napad maslinine muhe.
Raširena je u Istri i Kvarneru. Stablo je bujnog rasta, krošnja gusta, grane uspravne te je potrebno veće orezivanje. List je spiralan i zelene boje. Otporna je na niske temperature. Mlade masline kasno dolaze u rod, potrebno je oko pet godina ako su dobri uvjeti za rast. Cvjeta početkom lipnja i nije samooplodna pa su preporučeni oprašivači: leccino, frantoio, pendolino i domaći oprašivači. Istarska bjelica je rana sorta, bere se kada požuti. Plod je jajolik, srednji, u zriobi svijetložut, s ljubičastim znacima, težine oko 4 g. Rodnost je obilna i redovita (primijećena je alternativna rodnost). Radi krupnog ploda ova sorta se može konzervirati kao zelena maslina.
Sadržaj ulja u plodu doseže i do 24 % veoma visoke kvalitete s 80 % oleinske i 5,7 linolne kiseline. Kilogram ulja sadrži 750 mg polifenola. Osim dobre otpornosti na niske temperature ova sorta je otporna na napad raka masline i paunovo oko. Osjetljiva je na maslininu muhu.
„Bjelica je jedna od najstarijih maslina južne Dalmacije. Stablo je visoko, čvrsto s karakteristično izraženom ornamentikom kore. Naime, na mjestima grananja stvaraju se udubljenja u deblu i ograncima po kojima je ovu sortu relativno lako razlikovati od drugih. List je dug i uzak, sivomaslinaste boje lica. Sorta je dobila ime po bjelkastoj boji naličja lista. Razvija velik broj listova na ograncima“ (Ozimec, Karoglan Kontić, Maletić, Matotan, & Strikić, 2015). Razvija snažno deblo i bujnu krošnju te je potrebno veće orezivanje krošnje. Cvjeta početkom lipnja do druge trećine lipnja. Iako ima visok udio samooplodnje, sadrži i dio strano oprašenih cvjetova.
Plod je srednje krupan, prosječne mase 3,0 g, eliptičnog oblika, svijetlo zelene boje u početku zrenja koja postupno prelazi u žuto zelenu da bi u fazi pune zrelosti dobila ljubičastu boju kožice. Bere se kada plod dobije žutozelenu boju, u prvoj polovini prosinca. Plod se isključivo koristi za preradu u ulje, pri čemu sadržaj ulja u plodu iznosi oko 23 %, vrlo dobre kvalitete s 74 % oleinske i 8 % linolne kiseline. Kilogram ulja sadrži 358 mg polifenola (Marić. M., 2018.). „Od cvatnje do zriobe potrebno joj je oko 180 dana“ (Šimunović, 2004.). Sorta je značajno otporna na napad maslinine muhe, trulež ploda i rak masline. Osjetljiva je na napad bolesti paunovo oko. Srednje je otporna na niske zimske temperature, a neotporna je na sušu. Sklona je i alternativnoj rodnosti. Osjetljiva na maslininu muhu.
Žutica je maslina rasprostranjena od Korčule i Pelješca prema istoku. U Crnogorskom primorju je glavna sorta, a naročito u Baru i Ulcinju. Uzgaja se na području Dubrovnika, a njezina važna osobina je da je samooplodna sorta. Stablo je srednje visoko i rijetke krošnje. (RTL.hr, 2018) List je svjetlo zelen. Plod je ovalan, težine oko 2.7 grama i sadrži do 22 % ulja dobre kvalitete s 79 % oleinske kiseline. Po uporabi je uljarica. Rađa redovito i obilato, (ali ako se ne obreziva jednu godinu prerodi a drugu godinu rodi jako malo). Zahtijeva topliju klimu i dobro zemljište. Srednje je otporna na paunovo oko.
Drobnica je domaća sorta masline. Uzgaja se od Istre do Dubrovnika. Na području otoka Korčule postoje veoma stara stabla i smatra se najstarijom sortom masline u ovim prostorima. Stablo je srednje bujnog rasta, te je potrebno srednje orezivanje. S cvjetanjem počinje krajem svibnja i početkom lipnja. Srednje je rana sorta, kojoj je potrebno 180 dana od cvjetanja do dozrijevanja. Samooplodna je i ima veliku produkciju polena radi čega se može koristiti kao dobar oprašivač za oblicu, lastovku, dužicu i neke druge sorte. Plod je jajolikog oblika, težine 2,5 g., u početku dozrijevanja žutozelene boje, a u potpunoj zriobi ima vinsko-crvenkastu boju. (Ozimec, Karoglan Kontić, Maletić, Matotan, & Strikić, 2015).
Prema vremenu dozrijevanja srednje je rana sorta. Dobre rodnosti i redovito rađa. Sadržaj ulja u plodu kreće se oko 21 % s 77 % oleinske kiseline. Ulje je izuzetno dobre kvalitete, s dobro izraženim pikantnim okusom i finom gorčinom i sadržajem 680 mg polifenola / kg ulja. Ulje je izražene pikantnosti, blagog intenziteta gorčine. Otporna je na niske temperature, sušu, rak masline, napad maslinine muhe, a osjetljiva je na napad paunovog oka, na čađavicu i svrdlaša.
Dubrovačka krvavica (murgulja) uzgaja se po cijelom uzgojnom području (RTL.hr, 2018). Na popisu je autohtonih sorti u RH. Raste srednje bujno, s granama u širinu pa tek onda u visinu. Potrebno je manje orezivanje. Cvjeta skupa s oblicom pa joj je dobar oprašivač. Samooplodna je sorta. Rađa svake godine s rjeđim, ali krupnim, plodovima. Krvavica rađa manje plodova, ali kvalitetnijih, dok je ulje krvavice svjetlije, s manje štetnih kiselina i blažim okusom u odnosu na ostale vrste maslinovog ulja. Još za vrijeme Dubrovačke Republike bila je poticana za sadnju u svakoj obitelji kao potencijalni izvor hrane.
Prinos ulja kreće se do 19 % koje sadrži 69 % oleinske, 8 % linolne kiseline i kilogram ulja sadrži 582 mg polifenola (Marić. M., 2018.). Krvavica je jedna od kvalitetnijih i najzdravijih sorti masline, jer je najotpornija na maslinovu muhu, rak masline i niske temperature. Srednje je otporna na paunovo oko.
Uljarica (brsečka, zuzorka) se uzgaja u južnoj Dalmaciji, najviše u Dubrovačkom primorju, a posebno u okolici mjesta Brsečine, gdje je glavna sorta u uzgoju. Uvrštena je na Sortnu listu Republike Hrvatske (Ozimec, Karoglan Kontić, Maletić, Matotan, & Strikić, 2015). Prema procjeni struke ova sorta je nastala u području mjesta Brsečine otprilike prije 400 godina. Razvija veoma bujna stabla s granama kosog rasta i guste krošnje te je potrebno veće orezivanje. Cvjeta od konca svibnja do polovice lipnja. Ima visok stupanj samooplodnje radi čega rađa redovito i obilno. Plod je sitan, prosječne mase 2,7 g, okruglog oblika, svjetlo-ljubičaste boje.
U fazi pune zrelosti sadržaj ulja je oko 25 % vrlo kvalitetnog ulja (Bakarić, Sorte maslina Dubrovačkog primorja, 2002.) Ulje je srednje voćnosti, izražene pikantnosti s 65 % oleinske, 12,6 % linolne kiseline i polifenola 655 mg/kg ulja (Marić. M., 2018.). „Uljarica pripada u kasne sorte, od cvatnje do zriobe prođe od 210 do 220 dana“ (Šimunović, 2004.). Sorta je dosta otporna na paunovo oko i rak masline, dok je srednje otporna na napad maslininog moljca i maslinine muhe. Na području Gromače izdržala je vrlo niske temperature.
Ova krvavica se najviše uzgaja na području Skradina, Miljevaca i rubnim područjima Zadarske županije (Ravni kotari) (Ozimec, Karoglan Kontić, Maletić, Matotan, & Strikić, 2015). Sortu murgulju nazivaju krvavica na području Dubrovačkog primorja. Uzgoj sorte u izvornom području poznat je odavna i predstavlja glavnu sortu u uzgoju, dok izvan ovog područja nije zabilježen. Razvija visoka stabla okruglaste krošnje, bujnog rasta s velikim brojem uspravnih dugih grana te je potrebno veće orezivanje. List je eliptično-kopljast, izdužen, lagano asimetričan, čvrst, zašiljen na vrhu. Lice lista je tamnozelene boje, a naličje blijedozeleno do srebreno-sivo. Listovi na mladim izbojcima su okrugli i sitni. Cvijeta od kraja svibnja do kraja lipnja. Samooplodna je sorta, s dosta dobrog polena pa je usprkos nižem randmanu zanimljiva i kao dobar oprašivač posebno oblici. Plod je okruglast, lagano asimetričan, prosječne mase 3–3,5 g, a baza ploda je zaobljena s lagano zašiljenim vrhom. Boja ploda u punoj zrelosti je ljubičasto crna do crna. Krvavica rađa redovito i obilno. Sadržaj ulja u plodu je od 9–16 % te daje ulje dobre kvalitete s _____ % oleinske kiseline. Ulje ove sorte je visoke kakvoće, harmoničnog svježeg voćnog mirisa, izražene pikantnosti i gorčine te visoke fluidnosti s polifenolima od ___ mg/kg ulja. Sorta je otporna na niske zimske temperature, radi čega je veoma pogodna za širenje, naročito u unutrašnjost Dalmacije. Krvavica je manje osjetljiva na paunovo oko te na napad maslininog moljca i masline muhe, što smanjuje troškove zaštite nasada. Prepoznavši vrijednost ove autohtone sorte masline, Grad Skradin pokrenuo je projekt Revitalizacija sorte krvavice.
Rosinjola je autohtona hrvatska sorta iz okolice Rovinja koja se širi kroz povijest duž jadranske obale. To je sorta guste okruglaste krošnje i bujnog rasta, (Godena, 2009.) te je potrebno veće orezivanje. Listovi su tamnozelene boje, tupo zaobljeni na rodnim grančicama, dok je na vodopijama, drvenim i mješovitim grančicama list simetričan, kratak i uzak, te šiljat na vrhu. Cvijeta od kraja svibnja do kraja lipnja. Sorta je djelomično samooplodna, te su joj dobri oprašivači druge autohtone sorte duž Jadrana, a i ona za njih. Rodnost je stalna i redovita.
Plodovi na izbojcima grančica pojavljuju se u grozdovima. Randman ulja je oko 18 % s 77 % oleinske i 6 % linolne kiseline. Dobiva se iz srednje maloga simetričnog ploda, koji ima prosječnu težinu 2,5 grama. U zriobi je tamnoljubičaste boje, s brojnim pjegicama. Daje jedno od kvalitetnijih ulja intenzivnog mirisa, pikantnog okusa i umjerene gorčine. Jedna je od rijetki sorti koja kao monokultura daje ulje odlične kvalitete s polifenolima od 347 mg/kg ulja. Zbog guste krošnje često ju napadaju štitaste uši. Otporna je na paunovo oko, a podložna je napadima maslinove muhe. Jako je otporna sorta na ekološke uvjete poput vjetrova, hladnoće i suše.
Puntoža je bujnog rasta, jakog debla i grana (https://www.istra.hr/hr/gourmet). Krošnja je visoka i gusta, s brojnim granama te je zbog toga potrebno veće orezivanje. Sorta nije samooplodna pa su joj leccino i pendolino najbolji oprašivači. Plod je srednje velik, jajolik, asimetričan raste u grozdićima na dugim peteljkama, a na vrhu ploda ima bradavicu po čemu je sorta dobila ime. Redovito i obilno rodi. Bere se kada počne žutiti a zrela je kada potamni. Berba dospije koncem listopada i početkom studenoga. Ulje joj je izražene voćne arome i pikantnosti s 76 % oleinske i 8,6 % linolne kiseline i polifenola 385 mg/kg ulja, pa osjeća gorčina i pikantnost. Otporna je na hladnoću a osjetljiva na paunovo oko i maslininu muhu.
Dužica razvija srednje bujna stabla i kuglaste krošnje te je potrebno srednje orezivanje. Razvija veliki broj dugih izbojaka koji se lako savijaju prema tlu te ima pendulasti izgled. Ima srednje veliki broj listova koji su blijedo-zelene boje, dugi i kopljastog izgleda. Cvijeta krajem svibnja i početkom lipnja u zavisnosti od uzgojnog područja. Djelomično je samooplodna sorta, a za dobar rod potrebni su joj oprašivači (drobnica, levantinka, uljarica, piculja).
Plod je duguljast i blago uvijen prema vrhu, ima zelenkastu boju u početku zrenja koja postupno prelazi u crvenkasto ljubičasti da bi u fazi pune zrelosti bila vinski crvene boje. Prosječna masa ploda je oko 9.0 grama radi čega se plodovi mogu konzervirati. Sadržaj ulja u plodu je mali, a ulje je slabije kvalitete (Medved, 2019.). Osjetljiva na napad paunovog oka i raka masline. U nasadima gdje nema oprašivača slabo i neredovito rađa, a ima i slabu otpornost na sušu i osjetljiva je na hladnoću. Dužica je veoma otporna na napad maslinove muhe i maslininog moljca što je svrstava u veoma kvalitetne stolne sorte masline. Ima veoma krupan plod i čvrstu kožicu te je pogodna za manipulaciju tijekom procesa konzerviranja.
„Pujiška je autohtona sorta s Hvara, točnije iz mjesta Dol kod Starog Grada. Prema statistici koja se vodi na Hvaru godinama bolja je od svih naših sorti od kojih se rade monosortna ulja, a to su Lastovka, Levantinka i Oblica. Također je nemjerljivo bolja i od Leccina. Njena moć je u tome što rađa obilno gotovo svake godine, otporna je na glavne štetnike, a to su paunovo oko, maslinova mušica i svrdlaš. Dosta je bujna sorta i lako stvara veliku lisnu masu. Nije osjetljiva na hladnoću. Osim toga daje prosječno oko 17 % ulja odlične kvalitete“ (MMuje, 2019.)
Dolana je samonikla maslina s otoka Hvara, iz Dola kod crkve sv. Ane. Odatle je nastalo i ime (Dol-Ana). Bujnog rasta, manjih listova tamnozelene boje. Obilato i kasno cvijeta (možda jer je navrnuta 2022. a cvjetala već 2023.). Plodovi sitni, duguljasti. Rađa svake godine i to obilato. Sve ostalo će se dokumentirati tijekom razdoblja rasta.
Piculja je domaća sorta maslina. Najviše se uzgaja na otoku Lastovu, pa Šipanu. U području Dubrovačkog primorja uzgaja se uz more kao dobar oprašivač. Smatra se da je sorta nastala u davnoj prošlosti na otoku Šipanu. Razvija srednje bujno stablo, s granama obješenog rasta, pa je potrebno veće orezivanje. Cvjeta početkom lipnja i smatra se dobrim oprašivačem oblice i drugih sorti. Plod je sitan, prosječne težine 1,25 g, eliptičan, crne boje u fazi pune zrelosti a rod je obilan, čvrsto vezan za peteljku. Ulje je jako dobre
kvalitete, a sadržaj ulja kreće se oko 19 %.
„Ulje piculje sadrži 76 % oleinske kiseline“ (Bakarić, Sorte maslina Dubrovačkog primorja, 2002., str. 20). Sklona je alternativnoj rodnosti. Piculja ima dobru otpornost na napad raka masline, maslininog moljca i paunovog oka, dok je srednje otporna na napad maslinine muhe.
Grozdulja (mezanica, grozdenjača) je autohtona sorta Mljeta i Dubrovačkoga primorja. Voli toplije zaštićenije položaje te dublja tla. Cvijeta krajem početkom lipnja, ima visoki postotak cvjetova s nerazvijenim tučkom. Samooplodna je. Plod je okruglast, simetričan, prosječne težine oko 3 g. Pripada u srednje rane sorte, od cvatnje do zriobe plodova prođe oko 180 dana. Plod se koristi za preradu u ulje, a sadržaj ulja kreće se 20 do 25 % i „ulje sadrži 73 % oleinske i 7 % linolne kiseline. Kilogram ulja sadrži 506 mg polifenola“ (Marić. M., 2018.). Srednje je otporna paunovo oko i rak masline. Osjetljiva je na maslinovu muhu, niske temperature i sušu.
„Razvija srednje bujno stablo s bočnim granama malog kuta grananja u odnosu na os stabla. List je sitan, kratak i uzak, svijetlo zelenog lica. Plod je srednje krupan, prosječne mase 3,5 g, eliptičnog oblika, crne boje u fazi pune zrelosti. Rađa u grozdovima, a djelomično je samooplodna. Plod se koristi za preradu u ulje, a sadržaj ulja kreće se oko 20 % i ulje je dobre kvalitete. U godinama manjeg roda i na tlima dubljeg profila plodovi se mogu konzervirati jer ova sorta ima veoma čvrsto meso. Sorta je otporna na hladnoću, napad paunovog oka i raka masline, srednje otporna na moljca a osjetljiva na napad maslinine muhe. Uvrštena je na Sortnu listu Republike Hrvatske. Ishodni materijal se čuva u kolekcijskim nasadima maslina u mjestu Desne kod Metkovića i u Dubrovniku“ (lag-zagora.hr, 2018.).
„Razvija srednje bujno stablo s granama obješenog rasta. List je sitan, dug i uzak, svjetlo-zelene boje lica. Značajna je u velikoj produkciji polena, samooplodna je, te se kroz povijest koristila kao dobar oprašivač za sortu oblicu. Ova sorta rađa u grozdovima. Plod je srednje krupan, prosječne mase 3 g, okruglog oblika, crne boje u fazi pune zrelosti u prvoj polovini prosinca. Koristi se za preradu u ulje koje je dobre kvalitete. Zbog blago trpkog okusa, ulje se koristilo u vlastitom domaćinstvu, dok se prodavalo ulje drugih sorti. „Prinos ulja kreće se do 19 % koje sadrži 73 % oleinske i 7 % linolne kiseline. Kilogram ulja sadrži 951 mg polifenola“ (Marić. M., 2018.). Zasigurno je najstarija sorta masline koja se uzgaja na poluotoku Pelješcu. Paštrica ima dobru otpornost na napad raka masline, otpornost na hladnoću, napad maslinine muhe, paunovog oka i maslininog moljca. Uzgaja se gotovo isključivo na sjevernoj strani poluotoka Pelješca. Najveće populacije ove sorte su u okolici naselja Brijesta, Ston, Janjina, Trpanj, Oskorušno i Trpanjska Duba. Uvrštena je na Sortnu listu Republike Hrvatske. Ishodni materijal se čuva u kolekcijskim nasadima maslina u mjestu Desne kod Metkovića i u Dubrovniku. (lag-zagora.hr, 2018.)
Razvija veoma bujno stablo, kosih grana, guste okrugle krošnje. List je velik, dug i širok, svjetlo-zelene boje lica. Sorta je zasigurno nastala na području otoka Korčule i odatle se proširila u Dubrovačko primorje. Razlikuje se od sorte lastovke po krupnoći ploda, veličinom lišća i po otpornosti na ekološke uvjete. Cvjeta koncem svibnja i početkom lipnja a dozrijeva 175 dana od cvjetanja. Rađa redovito, a rodnost nije velika. Plod je srednje krupan, prosječne mase 3 g, eliptičnog oblika, tamnoplave boje u fazi pune zrelosti u drugoj polovini studenog. Koristi za preradu u ulje, a visok prinos ulja oko 21 % daje joj veliku gospodarsku vrijednost. „Ulje sadrži 69 % oleinske i 10 % linolne kiseline. Kilogram ulja sadrži 680 mg polifenola“ (Marić. M., 2018.). Sorta je osjetljiva na napad paunovog oka i maslinine muhe, dok je srednje otporna na hladnoću, sušu, napad raka masline i maslininog moljca. Uzgaja se u Dubrovačkom primorju, a najviše na području mjesta Banići, Slano, Brsečine i Orašac te na istočnoj strani otoka Korčule. Upisana je na Sortnu listu Republike Hrvatske. Ishodni se materijal čuva u kolekcijskim nasadima maslina u mjestu Desne kod Metkovića i u Dubrovniku. (lag-zagora.hr, 2018.) “
Srpovnica je samonikla sorta masline na području Srpovog, starosti oko 20-ak godina. Stablo je uspravnog rasta, rijetke krošnje. List je malen, ravan. Obilno i rano cvjeta. Rađa redovito. Otporna je na hladnoću, sušu i na paunovo oko.
Buhavica je Bračka sorta koja se uzgaja na kršu, škrtoj zemlji koja pati od suše. Krošnja joj je srednje bujna, te je potrebno srednje orezivanje. Samooplodna je sorta, cvjeta koncem svibnja i početkom lipnja. Od cvatnje do zrenja je oko 180 dana. Plod je krupan i okruglog oblika, prosječne dužine 2,3 cm i širine 2 cm. Randman je u fazi optimalne zrelosti koncem listopada oko 16 %. Boja ploda u punoj zrelosti je skoro crna. Otporna je na niske temperature, vjetar, maslinovu muhu, moljca te rak masline a osjetljiva je paunovo oko.
TALIJANSKE SORTE
Coratina, maslina porijeklom iz pokrajine Apulija, južna Italija. Ova sorta je sada najbrojnija sorta u Italiji. Kod nas se uzgaja po čitavoj obali a najviše u Istri. Redovito i obilno rađa. Stablo je guste bujne krošnje uspravnog rasta. Potrebno je veće orezivanje krošnje. Rano ulazi u produktivnu dob, visoke i stalne rodnosti. Cvijeta u drugoj polovini svibnja i početkom lipnja. Samooplodna je (ExcelentesPrecios.com, 2022.), ali koristi oprašivače pendolino, leccino, frantoio i domaće sorte koje cvjetaju u isto vrijeme.
Plod joj je krupan, težine oko 4 -5 grama, a randman ulja u plodu je u fazi optimalne zrelosti, kada je vinsko crvene boje (berba krajem studenog) oko 21 posto. Uzgaja se radi ulja, koje je jako dobre kvalitete, izraženog voćnog i aromatičnog okusa, pomalo slatkasto, umjereno pikantno i gorko s polifenolima više od 700 mg po kg ulja, 79 % oleinske i 4,8 % linolne kiseline (Di Lecce, i dr., 2020). Ova sorta srednje je otporna na niske temperature te se preporučuje sadnja na toplim i zaštićenim položajima i u boljim zemljama. Osjetljiva je na mušicu, rak masline i paunovo oko. Odlično rađa u Blatu na Korčuli i Mokošici.
Porijeklom je iz Calabrie, Italija (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Krošnja je izuzetne bujnosti i uspravnog rasta te potrebno veće orezivanje krošnje. Cvijeta rano, nije samooplodna, a oprašivači su leccino, pendolino, oblica i dr. Plod je srednje velik, 4-10 grama težine, u berbi sjajnocrne boje. Dozrijeva koncem listopada i početkom studenog. Randman do 25 posto ulja. Ulje sadrži 430 mg polifenola po kg (Tenute, 2023) i 74 % oleinske kiseline.
Osjetljiva je na paunovo oko, maslinova moljca i maslininu muhu, otporna je na studen i sušu. Po namjeni je stolna sorta a i uljarica. Proizvodnja stalna i konstantna.
Uljna sorta masline raširena u talijanskoj regiji Toskana i centralnom dijelu Italije. Stablo je srednje bujnosti i širokog rasta, otvorenog oblika krošnje (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Drvne grančice rastu uspravno, bogate lišćem tamnije boje, potrebno srednje orezivanje krošnje. Cvijeta srednje kasno i samooplodna je sorta, preporučuju se oprašivači: leccino, pendolino. Dobar je oprašivač za mnoge sorte. Srednje kasna sorta (dozrijevanje plodova od studenog do prosinca), postupnog dozrijevanja plodova. Rano dolazi u rod, već nakon same sadnje. Pokazuje značajnu adaptabilnost u svim zonama uzgoja. Rodnost je dobra i stalna, plodovi srednje težine (1,5 - 2,5 g), jajoliko izduženog oblika. Pokazuje dobru otpornost na niske temperature. Osjetljiva na rak masline i paunovo oko. Otporna na ostale uobičajene nametnike masline.
Ulje je izuzetne kvalitete. Ukoliko se vrši berba kada su plodovi vinsko crvenkaste boje - daje ulje izraženog voćnog mirisa, ugodne gorčine i pikantnosti a randman ulja je preko 20 %. Kilogram ulja sadrži 209 mg polifenola, 77 % oleinske i 6,2 linolne kiseline (Di Lecce, i dr., 2020).
Leccino jedna je od najpoznatijih talijanskih sorti masline koja se koristi u proizvodnji maslinovog ulja (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Vjeruje se da potječe iz Toskane, a sada je najzatupljenija uljarica u cijelom svijetu. Ova maslina brzo raste i ima gustu krošnju i ima tendenciju da raste više u visinu te je potrebno veće orezivanje krošnje. Dobro raste u hladnijoj klimi, ali ne podnosi vrućinu kao španjolske sorte maslina. Rano ulazi u rod i ima tendenciju da bude visoko produktivna u dobrim uvjetima.
Cvjeta vrlo rano. Nije samooplodna a dobri su joj oprašivači frantoio, pendolino, maurino, moraiolo, levantinka, bjelica, uljarica i dr. Težina ploda je između 3,5 – 4,5 g. u punoj zrelosti kada prestane stvarati ulje u plodu. Masline ubrane prije faze sazrijevanja ploda omogućuju dobivanje ulja izvrsne kvalitete, voćnog, svježeg i mirisnog okusa. Okus ulja je manje jak ako je proizvedeno od berbe maslina koje su već zrele, ali je okus sladak. Prosječan prinos ulja je 16 – 21 % težine ploda. Zbog nježnog okusa, maslinovo ulje koje proizvodi obično se miješa s uljem frantoia, coratine i pendolina kako bi se dobilo više okusa. Kilogram ulja sadrži 153 mg polifenola, 77 % oleinske i 6 % linolne kiseline (Di Lecce, i dr., 2020). Otporna je na hladnoću, paunovo oko i rak masline. Ova maslina ima plitak korijen koji ide u širinu u zemljanim terenima a razvija bujnu krošnju te kada zapuše jači vjetar korijenje počupa iz zemlje.
Porijeklo Marche Italija (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Jedna od najcjenjenijih stolnih sorti maslina. Stablo bujnog rasta okruglog oblika te je potrebno veće orezivanje krošnje. Cvjeta kasno, nije samooplodna, oprašivač ove sorte je sorta manzanilla, picholine marocaine, leccino i pendolino. Rano dolazi u rodnost. Rodi obilno posebno ako se navodnjava iako je otporna na sušu. Plod je krupan 8-10 g.
Prelazi iz crveno-ljubičaste u crnu boju kada potpuno sazrijeva. Rano dolazi u rodnost. Rodi obilno posebno ako se navodnjava. Dozrijeva u rujnu, rana je sorta. Ima alternativnu rodnost. Otporna je na hladnoću do -12o C, paunovo oko, vapnenačka tla, i rak masline. Posebno je osjetljiva na napad muha koje privlači svojom velikom veličinom. Ulje je ugodno, fino izražene pikantnosti s manjim randmanom do 17 %. Preporučuje se kao stolna maslina koja se bere kada pređe iz zelene u žućkastu boju.
Ova sorta maslina dolazi s krajnjeg sjevera Italije (oko jezera Garda) te je razvila otpornost na hladnoću (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Maslina je to koja leži na padinama Alpa, na višim nadmorskim visinama, stoga Casaliva maslina podnosi snijeg na sebi svake zime. Maslina visokog rasta, ima stablo 6-10 m visine, a može narasti i do 15m, krošnja je prostrana, a grane su joj obješene te je potrebno veće orezivanje krošnje. Samooplodna je sorta ali bolje rodi uz druge oprašivače. Srednje kasno ulazi u rodnost, rodnost je velika i redovna. Plod je ovalno izdužen, težine oko 2 g, sadržaj ulja iznad 22 % - vrlo dobre kvalitete. Kilogram ulja sadrži 510 mg polifenola i 77 % oleinske kiseline. Casaliva maslina osjetljiva je na hladnoću, tuberkulozu, muhu i paunovo oko.
Maurino maslina je toskanskog porijekla (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Sorta je srednjeg rasta, graciozna, viseći oblik grana, pa je potrebno srednje orezivanje. Može se uzgajati u hladnim, vlažnim zonama koje su podložne magli. Uspijeva i na većini prosječnih, blago alkalnih, dobro dreniranih tla, ali je vrlo prilagodljiva. Cvjeta rano i dobar je oprašivač pendolina, leccina, frantoia i drugih sorti. Nije samooplodna pa mu treba još jedno stablo (često frantoio, leccino ili pendolino). Plod joj je malen, ali kao i sorta Pendolino, plod joj je obilan. Randman ulja je preko 20 %. Sadržaj polifenola je 272 mg/kg ulja, 72 % oleinske i 8,7 % linolne kiseline (Di Lecce, i dr., 2020). Podnosi sušu. Otporna na hladnoću, paunovo oko i rak masline.
Pendolino je talijanska sorta rasprostranjena na cijelom uzgojnom području Hrvatske. Biljka je srednje bujnosti, povijenog, visećeg rasta (ExcelentesPrecios.com, 2022.), te je potrebno manje orezivanje krošnje. Krošnja ove sorte je gusta, s kopljastim zbijenim listovima. Rodne grančice duge, viseće, gipke, savijene prema tlu. Cvijeta od polovice svibnja pa do konca lipnja. Nije samooplodna sorta. Odličan opra-šivač za mnoge sorte.
Oprašivači su mu: maurino, leccino kao i domaći oprašivači koji cvjetaju u isto vrijeme. U maslinicima bi trebala biti zastupljena s najmanje 10 %. Plodovi izduženi, blago asimetrični, srednje težine i mase do 2 grama i sadržaj ulja 20-22 %. Smatra se vrlo vrijednom uljaricom. Rano dolazi u rod, koji je obilan i redovit. Prilagodljiva na različite uvjete ali voli deblje zemlje. Srednje je otporna na niske temperature. Otporna je na nametnike, ali je osjetljiva na čađavicu, paunovo oko i rak masline. Pendolino maslina najviše se uzgaja kao oprašivač, iako je ulje izvanrednih svojstva, s polifenolima od 308 mg/kg, 72 % oleinske i 9 % linolne kiseline (Di Lecce, i dr., 2020).
Sorta masline leccio del Corno tipična je za Toskanu (Firenca, Italija) (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Sorta ima "novije" podrijetlo, dobivena je 1929. godine na farmi koja se zove Corno (prezime sorte), nakon mraza koji je zahvatio ostatak maslina s druge strane, naziv leccio nosi od ove talijanske regije. Dobro se prilagođava različitim okruženjima i koristi se za proizvodnju maslinovog ulja. Sorta je srednje produktivna. Ima srednju bujnost i otvorenog je rasta te je potrebno manje orezivanje krošnje. Sorta nije samooplodna a oprašivači su frantoio, leccino, maurino i pendolino. Leccio je otporan na hladnoću i paunovo oko.
Osim toga, dobro podnosi muhu i sušu. Dozrijeva kasnije. Plod je srednje veličine (2 grama) jajolika oblika i simetričan. Sazrijeva sa zelenom bojom i ljubičastim prugama. Ima prosječan prinos (19 %). Koristi se samo za proizvodnju maslinovog ulja. Ekstra djevičansko maslinovo ulje ima izvrsne organoleptičke karakteristike i ima dobre sposobnosti očuvanja. Ulje je voćno gorkim okusom srednjeg intenziteta - visokog. Ulje ima vrlo visoku količinu oleinske kiseline 78 % i vrlo velikom prisutnošću polifenola od 500 mg/kg ulja.
Lecciana je prvi genotip talijanskog podrijetla prilagođen uzgoju maslina u nasadima super intenzivnog tipa. Nastala 1998. godine križanjem arbosane(♀) i leccina(♂) (Camposeo, G.A., Montemurro, Fanelli, & Cunill Canal, 2021.). Niske je bujnosti te je potrebno manje orezivanje krošnje. Cvjeta koncem svibnja i početkom lipnja, nije samooplodna te zahtijeva oprašivača. Oprašivači su pendolino, oblica i druge domaće sorte. Veličina ploda ponekad premašuje čak 4 grama. Dozrijeva 200 dana nakon punog cvjetanja.
Randman ulja je 18 do 20 % visoka kvaliteta ulja s polifenolima 850 mg/kg ulja, 74 % oleinske kiseline i 6 % linolne kiseline. Stabilnost ulja 16 sati na 120o C (Agromillora Group, 2022). Otporna je na glavne nametnike poput maslinove mušice. otpornost na hladnoću. Lecciana je puno tolerantnija na mraz i pjegavost listova masline od arbequine. Naprotiv, čini se da je zaraza maslinovom mušicom lecciane nešto veća od sorti arbequina, arbosana i koroneiki, s obzirom na veću veličinu ploda. Vrlo rano ulazi u proces proizvodnje s obzirom da daje plod već u drugoj godini od trenutka sadnje. Dozrijeva 10 dana prije arbequine, odnosno početkom studenog. Jedna od njenih prepoznatljivih karakteristika je i vrlo niska razina oštećenja plodova pri mehaničkoj berbi, za razliku od sorte arbosana kod koje je ta razina puno viša. Također je niska i stopa oštećenja grana.
Maslina Favolosa FS-17 (Buccelletti, 2024) potječe od jedne od poznatih sorti u Italiji, sorte Frantoio. Zbog svojih posebnih karakteristika, Favolosa posebno je pogodna za uzgoj maslina visoke gustoće : brz rast, rani ulazak u proizvodnju i iznad svega, visoka otpornost na bakteriju Xylella učinili su uspjeh ove sorte, koja je sve raširenija u Italiji. Favolosa FS-17 je vrsta masline koja se ističe izvrsnom prilagodljivošću najrazličitijim zemljišno - klimatskim uvjetima te ranim ulaskom u proizvodnju, već od druge godine sadnje, uz brz porast proizvodnje koji dostiže optimalnu režim od četvrte do šeste godine sadnje.
List srednje veličine, eliptičnog oblika i ravne površine. Cvijeta koncem svibnja i početkom lipnja, samooplodna je sorta. Plod je okruglog oblika, simetričan i okruglog vrha, u punoj zrelosti vinsko crvene boje. Bere se od listopada do studenog. Randman ulja 18 %.
Otporna je na rak masline i paunovo oko, hladnoću i sušu. „Ulje dobiveno od ove sorte je izvrsne kakvoće, sa udjelom polifenola 412 mg/kg ulja i ugodnog voćnog okusa s 77 % oleinske i 8 % linolne kiseline“ (Emporium, 2024.).
Piantone M. je maslina podrijetlom iz Marchea (s većom koncentracijom u općini Mogliano) i doseže unutarnja područja pokrajine. Stablo je srednje bujnosti, malog volumena, velike gustoće lišća što je čini savršenom za super intenzivan uzgoj. List, eliptičnog oblika i srednje veličine. Djelomično samooplodna sorta a oprašivači su joj maurino, pendolino, leccino. Plod je srednje krupan 2,5-3 g s kvržicom na vrhu, boje od svijetlo zelene do ljubičasto crvene. Ima srednje kasno i postupno sazrijevanje od listopada do studenog. Prinos ulja je visok 19 – 20 %.
Ulje koje proizvodi je delikatno, harmonično i uravnoteženo, žute boje i blagih zelenih nijansi. Laganog je voćnog okusa, u kombinaciji s zeljastim notama i naznakama rajčice i suhog voća. Sadrži 550 mg polifenola /kg ulja, 77 % oleinske i 6,6 linolne kiseline. Visoka i stalna produktivnost. Dobra otpornost na hladnoću i sušu, srednje na paunovo oko i muhu.
ŠPANJOLSKE SORTE
Picual, najbrojnija je sorta masline iz Španjolske. Picual masline danas su najčešće uzgajane masline za proizvodnju maslinovog ulja, čija je proizvodnja usmjerena u španjolskoj pokrajini Jaén (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Procjenjuje se da stabla picuala čine 25% ukupne proizvodnje maslinovog ulja u svijetu. Najprofitabilnija je sorta u tradicionalnom uzgoju. Ima bujno stablo otvorenog rasta te je potrebno veće orezivanje krošnje. Cvjeta srednje, koncem svibnja, samooplodna je sorta.
Plod 3,3 g. vrlo visokog sadržaja ulja od 20 do 27 %. Rano ulazi u rod, redovite i obilne rodnosti. Plodovi picuala beru se prije potpune zrelosti kada većina plodova dobije crnu boju (konac studenog/početak prosinca), pa se tako dobiva ulje jakih okusa. Djevičansko maslinovo ulje iz maslina picual ima visoku razinu polifenola, obično između 400 i 700 mg/kg ulja. Ulje ove sorte zbog svojih svojstava ostaje više godina s visokom kvalitetom pa se dodaje u druga ulja da bi se poboljšala antioksidativna svojstva. Picualovo ulje ima visok sadržaj oleokantala (protuupalnog, antioksidativnog i antikancerogenog sastojka) od ostalih ulja. Visok sadržaj oleinske kiseline oko 81 % i linolne kiseline oko 4 %, te je dobar u borbi protiv povišenog kolesterola. Stabilnost ulja vrlo visoka 45 sati na 120o C. Otporan na rak masline, niske temperature, sušu i zaslanjenost. Blago osjetljiv je na paunovo oko.
Neizvjesnog podrijetla, sorta hojiblanca (ExcelentesPrecios.com, 2022.) je treća po važnosti u španjolskim maslinicima. Dokaz tome leži u gotovo 18 milijuna maslina koje trenutno rastu u srcu Andaluzije. Ova se stabla mogu prilagoditi ekstremnim tlima i klimi, u kojima druge sorte ne mogu uvijek jamčiti vlastiti opstanak. Ime joj dolazi od karakteristične bijele boje lišća. Srednje bujnosti i uspravnog rasta te je potrebno malo orezivanje krošnje. Srednje kasno cvijeta, samooplodna je, ima krupni plod 5-6 g., randman je 16-18 %.
Ulje sadrži 200 mg/kg ulja polifenola, 76 % oleinske kiseline i 10 % linolne kiseline. Kasno dozrijeva kada je plod ljubičasto crvene boje. Ima veliku otpornost na sušu i otpornost na zimske hladnoće, gdje su teške zime i otpornost vapnenasto tlo dovele do opstanka. Umjereno osjetljiva na rak masline, maslinovu mušicu, paunovo oko i verticiliozu. Sklona alternativnoj rodnosti. Hojiblanca je prestižna sorta, produktivna, Može se koristiti i kao stolna sorta. Također treba istaknuti visok sadržaj vitamina D, puno veći od onog koji se nalazi u drugim sortama maslinovog ulja.
Arbequina je Španjolska sorta maslina (ExcelentesPrecios.com, 2022.). U Europi se najviše uzgaja u Kataloniji, Španjolskoj kao i Kaliforniji. Nedavno je postala jedna od dominantnih sorti maslina na svijetu, uglavnom pod visoko intenzivnom plantažom "super visoke gustoće“ (posebno njezin klon AS-1 ili I-18 (Agromillora Group, 2022)). Za razliku od većine sorti, Arbequina ima visok postotak klijanja, pa je to uobičajeno stablo sadnica koje se može koristiti kao podloga. 78 % hektara maslina u Kaliforniji zasađeno je na podlozi Arbequina.
Njezina relativno mala krošnja omogućuje uzgoj u intenzivnijim uvjetima velike gustoće od ostalih plantažnih maslina. Umjerena je u rastu tako da je potrebno malo orezivanje krošnje. Prilagodljiva su različitim klimatskim uvjetima i tlu, iako najbolje uspijeva u alkalnim tlima. Cvijeta rano početkom lipnja. Samooplodna je. Uspijeva u dugim, vrućim i suhim ljetima, otporna je na hladnoću, dobro podnosi paunovo oko i rak masline, otporna na štetočine. Sorta je vrlo produktivna i ulazi u ranu proizvodnju Dozrijeva od prve polovice studenog. Plod je težine 1,7 g ne sazrijeva istodobno i ima prosječnu otpornost na odvajanje. Sklona je alternativnoj rodnosti.
Arbequina ima jednu od najvećih koncentracija ulja, pa se stoga uglavnom koriste za proizvodnju maslinovog ulja. Berba je jednostavna jer su stabla tipično niska do tla i omogućuju jednostavno ručno branje. Randman ulja oko 17 %. Ulja napravljena od Arbequine su voćna i vrlo blagog okusa, s niskim sadržajem polifenola 270 mg/kg ulja i 72 % oleinske kiseline. Njezino ulje nije dugotrajno pa ga je potrebno pomiješati s jačim uljima s većim polifenolima. Stabilnost ulja 10 sati na 120o C. Nazivaju je kraljicom među maslinama jer se prema njoj mjeru druge sorte u rodnosti, dozrijevanju i otpornosti.
Manzanilla cacerena je Španjolska sorta masline koja se koristi i za stolne masline a i za proizvodnju ulja (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Stablo niskog i otvorenog rasta. Cvjeta početkom lipnja, rano počinje rađati i dosta je produktivna sorta. Pravilna rezidba i rano branje (listopad-studeni) poboljšavaju redovitost rađanja ove sorte. Potrebno malo orezivanje krošnje. Plod je srednje veličine 3 do 4 grama. Dozrijeva rano, kada je plod crne boje.
Ima nizak randman ulja (pola manje od picuala po kg). Vrlo lako se bere. Ulje je vrlo dobre kakvoće, prosječne pikantnosti, vrlo blagog i ugodnog okusa i vrlo stabilno. Sadržaj polifenola 221 mg/kg ulja i oleinske kiseline 78 % (todolivo.com, 2023). Srednje je otporna na paunovo oko i maslininu muhu. Osjetljiva je na rak masline. Dobro se prilagođava siromašnim tlima i zimskim hladnoćama. Stabilnost ulja 15 sati na 120o C.
Arroniz je Španjolska sorta (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Stablo je srednje bujnosti, otvorene krošnje te je potrebno srednje orezivanje krošnje. Vrijeme cvjetanja kasni kako bi se izbjegle hladnoće koje mogu nastupiti u proljeće. Samooplodna je. Rano ulazi u proizvodnju i ima visok, stalan rod. Plod je srednje težine, ima nisku otpornost na odvajanje što olakšava berbu. Cijenjen je zbog visokog sadržaja ulja oko 20 % visoke kvalitete sa 69 % oleinske kiseline, 11 % linolne kiseline i srednje stabilnosti 11 sati/120oC. (todolivo.com, Arróniz Clon I-65®, 2022).
Ima preko 276 mg polifenola/kg ulja. Dozrijeva kada su plodovi crne boje, srednje kasno (konac studenog), što omogućuje berbu prije pada temperature zbog hladnoće zime. Sorta je otporna na sušu, zimske hladnoće i na paunovo oko a osjetljiv na maslinovu mušicu i rak masline.
Arbosana (Agromillora Group, 2022) je sorta iz Katalonije, Španjolska. Selektirana je za intenzivnu sadnju 1987. godine. Stablo smanjenog rasta, otvorene krošnje, optimalna je za nasade maslinika velike gustoće te je potrebno malo orezivanje krošnje. Rano ulazi u rod već u trećoj godini, a u 5. godini ima puni rod (ranije od Arbequine). Vrijeme cvjetanja je srednje a dozrijeva kasno, konac studenog do polovine prosinca. Samooplodna je ali bolje rađa ako ima oprašivača u blizini. Redovito i obilno rađa. Podnosi niske temperature, slabije podnosi sušu a otporna na uzročnike paunovog oka ali je osjetljiva na rak masline. (U nasadu Španjolskih maslina guste sadnje. od prije 15 godine, najviše je napadnuta rakom masline) Daje kvalitetne plodove 1,5 g visokog randmana oko 19 %. Djevičansko ulje, zeleno, dobrog aromatičnog sklada, glatko, slatko, pikantno, opor i s različitim voćnim točkama. Ima visok sadržaj polifenola 680 mg/kg ulja i oleinske kiseline 74 %. Stabilnost ulja 16 sati na 120o C.
Španjolska sorta oliana dobivena je križanjem Arbequine (♀) i Arbosane (♂), a glavna joj je karakteristika najmanja bujnost od svih sorti koje poznajemo, kako bi se najbolje prilagodila super intenzivnom sustavu maslinika, s velikim uštedama u obrezivanju i zaštiti (Agromillora Group, 2022). Oliana je podobna za plodna tla dobrih karakteristika, u navodnjenim zemljištima i hladnim klimama. Nećemo ju saditi u uvjetima gdje tlo ima određena ograničenja, gdje nije baš plodno, gdje je tlo kompaktno i glinovito zbog slabe bujnosti. U usporedbi s roditeljskim sortama, mlade grane Oliane konstantno rastu i kontinuirano daju plod svake godine. Na grančicama se vidi rast od prethodne godine. Radi se o sorti koja se vrlo dobro prilagođava različitim područjima uzgoja i samooplodna je sorta.
Jedna je od sorti najtolerantnijih na hladnoću, a otporna je i na paunovo oko. Što se tiče vremena sazrijevanja, nalazi se u središnjem dijelu između Arbequine i Arbosane. Možemo reći da bi berba bila oko dva do tri tjedna nakon Arbequine. Od plodova 1,5-2 grama dobiva se visokokvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje sa 163 do 343 mg polifenola i 71 % oleinske kiseline, koje je dobro prihvaćeno na tržištu. Stabilnost ulja 11 sati na 120o C. Ulazi u vrstu intenzivnih “voćnih” ulja, slabije izražene gorčine i nešto jače pikantne note.
Sikitita je maslina iz programa genetskog poboljšanja dobivena križanjem dviju izvrsnih sorti maslina. Maslina picuala (ženski roditelj) oprašene su arbequinom (muški roditelj) (Agromillora Group, 2022). S jedne strane, cilj je bio od arbequine dobiti njezinu nisku snagu, produktivnost i dobru prilagodbu na super-intenzivne okvire. A s druge strane picuala, njegova visoka snaga, proizvodni kapacitet i izvrsna stabilnost maslinovog ulja.
Nažalost maslinovo ulje sikitite čak je manje postojano od maslinovog ulja arbequine. Sorta je srednje snage, optimalna je za nasade maslinika velike gustoće te je potrebno malo orezivanje krošnje. Rano ulazi na rod. Cvijeta vrlo rano. Sorta je samooplodna, velike rodnosti, vrlo produktivna, ima visok prinos ulja preko 20 % i lako se ekstrahira. Plod je težine 2,7 g. Razina polifenola je 323 mg/kg ulja i 70 % oleinske kiseline (todolivo.com, 2023), a varira od stanja zrelosti kada se bere. Dozrijeva prije arbequine. Stabilnost ulja je vrlo niska, 10 sati na 120o C. Umjereno otporna na hladnoću i sušu.
Coriana® je plod križanja arbosane i koroneiki (www.agromillora.com/olint/coriana, 2023.). Sorta dobivena od strane Sveučilišta Aldo Moro u Bariju. Sorta je samooplodna, niske bujnosti (inferiorno u odnosu na Leccianu® ) pa je potrebno malo orezivanje krošnje, uspravni rast, dobra gustoća krošnje i rana proizvodnja, u drugoj-trećoj godini. Velike je rodnosti i smatra se vrlo produktivnom sortom, sa visokim prinosom ulja od 21 % i lako se ekstrahira. Optimalna je za nasade maslinika velike gustoće. Plod je težine 2,7 g. Ulje je visoke kvalitete s razinom polifenola 536 mg/kg i 76 % oleinske kiseline (abingdonoliveoilco.com, 2023). Dozrijeva početkom studenog, 1-2 tjedna prije arbequine. Optimalno vrijeme za berbu bilo bi u prvoj dekadi studenog, jer u ovoj fazi sazrijevanja plodovi imaju prinose ulja za tri postotna boda više od Arbequine i Arbosane. Umjereno otporna na hladnoću. Dobro podnosi ne navodnjavanje.
Sorta je nastala križanjem lecciane i arbosane masline. Cvijeta srednje početkom lipnja. Samooplodna je sorta. Proizvodi veliku količinu peludi za oplodnju drugih maslina. Male je veličine, srednje do niske bujnosti, otvorenog rasta i ima slabije potrebe za orezivanjem. Rano ulazi u proizvodnju i redovito rađa. Plod je veličine do 2 g. Dobro podnosi hladnoću i sušu ali je osjetljiva na rak masline. Dozrijevanje maslina kasnije, kada prijeđe u smeđe-crnu boju. Randman je do 25 %.
Ulje aromatično i kvalitetno, sadrži veliku količinu oleinske kiseline 77%, s visokom prisutnošću polifenola 375 mg/kg ulja.
„Ova nova sorta maslina dolazi iz Todolivo-vog programa genetskog poboljšanja. Prirodno je dobiven 2008. križnim oprašivanjem između arbosana klon I-43® i koroneiki klon I-38®. Ova je sorta male veličine, srednje do niske bujnosti i ima otvoren habitus rasta. Uz to, ima male potrebe za rezidbom i pokazuje brzu produktivnu reakciju na rezidbu, čime se omogućuje jednostavno i ekonomično upravljanje agronomijom. Odlikuje se ranom, visokom i konstantnom proizvodnjom te visokim prinosom ulja, kako u ranom tako i u kasnom stadiju dozrijevanja, a u prvom ima i najveće proizvodne razlike u odnosu na ostale sorte.
Rano ulazi u rod već u trećoj godini, a u 5. godini ima puni rod. Vrijeme cvjetanja je srednje a dozrijeva kasno, konac studenog do polovine prosinca. Samooplodna je ali bolje rađa ako ima oprašivača u blizini. Redovito i obilno rađa. Podnosi niske temperature, podnosi sušu a otporan je na uzročnike paunovog oka i tolerantan na Verticillium i rak masline. Daje kvalitetne plodove 1,5 g visokog randmana oko 22 %. Djevičansko ulje, zeleno, dobrog aromatičnog sklada. Ima dobar sadržaj polifenola 261 mg/kg ulja i oleinske kiseline 75 %“ (todolivo.com, 2023). Stabilnost ulja 16 sati na 120o C.
Sorta masline koja potječe iz Sierra Morene (Cordoba). Uspravan rast i mala robusnost. Produktivnost mu je prosječna i konstantna. Doba cvatnje je rana, a sazrijevanje također rano. Otporan na zimske hladnoće i vlagu tla. Tolerantna na rak masline, paunovo oko i maslininu mušicu. Vrlo otporan na sušu. Plod je sitan do 1,5 gram, visokog randmana do 23 %. Ulje zelene boje, intenzivne voćnosti, vrlo ugodnog okusa. Sadržaj polifenola je 305 mg/kg ulja i oleinske 79 % a linolne kiseline 4 %. Stabilnost ulja 29 sati na 120o C (todolivo.com, 2023).
FRANCUSKE SORTE
Maslina picholine languedoc najuzgajanija je francuska sorta (ExcelentesPrecios.com, 2022.). U početku se koristio praktički isključivo kao stolna sorta. Međutim, rustikalnost stabla i dobra kvaliteta ulja pomogle su sorti da se proširi po svim francuskim maslinarskim područjima i također imaju sve veću prisutnost u drugim zemljama. Cvijeta srednje rano, samooplodna je, daje puno peludi pa je dobre oprašivačke kvalitete. Ima srednju bujnost, otvoreni rast krošnje te je potrebno srednje orezivanje. Sorta je rane zrelosti, visoke i redovne rodnosti.
Plodovi su srednje veličine (3 grama). Kao zelena maslina koristi se za stolne masline i lako se odvaja od koštice. Picholine se ističe upotrebom kao koktel maslina. Plodovi za ulje kasnije sazrijevaju i beru se kada poprime vinsko ljubičastu crvenu boju, s randmanom ulja oko 17 % visoke kvalitete. Ulje se teško odvaja u uljari pa zahtijeva više vremena za preradu. Ulje ima visoku količinu oleinske kiseline (74 %), 8,5 % linolne kiseline i vrlo visoku prisutnost polifenola (700 mg/kg). Otporna je na paunovo oko i ima određenu tolerantnost na Verticillium, hladnoću i sušu. Odraslo stablo može izdržati temperature od −12° C do −14° C, mlada stabla trebaju mnogo više temperature da bi preživjela. Izrazito se dobro pokazala u nasadima u okolini Zadra.
Germaine je sorta maslina (Bartolini, 2024.) koja se prvenstveno uzgaja na Korzici, ali i u dijelovima sjeverne Italije. Genetski je blizak sorti Frantoio-u koja se uzgaja u talijanskoj regiji Toscana. Sorta je srednjeg rasta, raširenog oblika i eliptičnih listova koji su kratki i srednje široki. Sorta nije samooplodna a oprašivači su leccino, maurino, picholine i naši oprašivači. Od cvjetanja do početka zrenja (prelazak u crno) treba 160 dana. Potpuno zrenje je u prosincu/siječnju. Plod je srednje težine, jajastog su oblika i simetrične su. U punoj zrelosti boja ploda je crna. Koristiti se za ulje ali i kao stolna maslina. Prinos ulja može biti vrlo visok do 30 %. Polifenoli preko 250 mg/kg ulja kada je najzrelija, 75 % oleinske i 9 % linolne kiseline što daje veliku stabilnost ulju. Smatra se kultivarom dobre i stalne rodnosti. Germaine je cijenjena zbog dobre otpornosti na hladno vrijeme. Srednje je otporna na nametnike i bolesti.
MAROKANSKE SORTE
Picholine marocaine je sorta iz Maroka i tamo se prilagodila uvjetima okoline (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Ova se sorta koristi za dobivanje ulja i u Maroku je zastupljena preko 96% od svih posađenih maslina. Genetski je istovjetna s mission maslinom koju se uzgaja u Americi a donijeli su je misionari iz Evrope. Sorta masline picholine ima visoku bujnost i uspravni rast. Gustoća krošnje je srednja, pa je potrebno srednje orezivanje. Listovi su eliptično-kopljasti, srednje duljine i širine.
Randman je preko 17 %, količina oleinske kiseline 71 %, i bogato je polifenolima do 700 mg/kg ulja. Ostaje u tekućem stanju na temperaturama do -12° C. Okus ulja je voćni s primjesom gorčine. Ulje se teže ekstrahira (odvaja od suhe tvari) u uljari.
Cvijeta početkom lipnja. Djelomično je samooplodna i dobar oprašivač s dosta peluda. Dobri su joj oprašivači leccino, manzanilla. Plod je srednje težine (3–5 g), jajolikog oblika i blago asimetrične, šiljast je na oba kraja, s glatkom površinom. Beru se u listopadu i studenom, dok su još zeleni, za upotrebu kao stolne masline. Smatra se ranom sortom. U svrhu proizvodnje ulja, masline se beru kasnije (u konac studenog), nakon što polovina maslina pocrni. Otporna je na sušu, hladnoću od -12o do -14o kao odraslo stablo a mlađa stabla su osjetljivija na niske temperature. Rano dolazi na rodnost i redovite je i obilne rodnosti. Srednje je otporna na paunovo oko, osjetljiva je na maslininu muhu.
GRČKE SORTE
Koroneiki maslina je najčešća sorta za proizvodnju ulja u Grčkoj, pokrivaju 50-60% površina i najmanja je vrsta masline na svijetu (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Ima srednju bujnost i otvorenu krošnju. Potrebno manje orezivanje krošnje. Vrlo je produktivna i rano ulazi u rodnost. Rano cvjeta, samooplodna je i dobar je oprašivač. Plod je male veličine, ima vinsko crvenu boju u zrelosti. Dozrijevanje srednje, dva tjedna iza arbequine. Ima malo mesa ali zato daje odlično maslinovo ulje. Randmani su preko 20 %.
Maslinovo ulje koje se dobiva od ove masline jedno je od najboljih na svijetu. Polifenoli preko 450 mg/kg ulja kada je najzrelija, 76 % oleinske i 7 %linolne kiseline što daje veliku stabilnost ulju. Stabilnost ulja 13 sati na 120o C. Otporna je na sušu i paunovo oko a osjetljiva na hladnoću i rak masline.
Kalamon je Grčka sorta masline iz grada Kalamate na južnom Peloponezu. Razvija krošnju do 7 metara visine, s umjerenim rastom. Potrebno srednje orezivanje. Cvijeta koncem svibnja. Plodovi se najčešće koriste kao stolne masline. Kada dozrije poprima tamno crveno – ljubičastu boju. Sada se sade po cijelom svijetu gdje se uzgajaju masline. Osjetljiva je na hladnoću preko -7o C, a otporna na rak masline i maslininu muhu. Podnosi sva tla i kao odrasla maslina dobro podnosi sušu.
ALBANSKE SORTE
Maslina kalinjot je najzastupljenija sorta, čineći 55% svih stabala albanskih maslina. Krošnja je bujna, s jakim granama koje teže okomitom rastu. Obilne cvatnje i djelomične samooplodnje. Cvijeta koncem svibnja. Težina ploda je oko 3,6 g. Bere se u drugoj polovini studenog i prosincu s postupnim zrenjem. Dobro rodna maslina s randmanom oko 26 %. Ulje je izvrsne kvalitete. Ukupni sadržaj fenola varira od 248 do 421 mg/kg. Sadrži 74,25 % oleinske kiseline i 9,78 % linolne kiseline. Srednje je otporna na sušu, hladnoću i paunovo oko. Ovdje se pojavljuje pravilo da masline koja su geografski što južnije imaju manji udjel oleinske kiseline a veći udio linolne kiseline. Vidi Chemlali Sfax za udjele kiselina.
TUNISKE SORTE
Chemlali sfax je sorta masline koja dolazi iz Tunisa, a s obzirom da raste u polu-pustinjskim uvjetima dobro podnosi sušu (ExcelentesPrecios.com, 2022.). Dobro podnosi i zaslanjenost. Stablo je bujnog i uspravnog rasta i guste krošnje te je potrebno veće orezivanje krošnje. List je srednje veličine i kopljastog je izgleda. Rano cvijeta i ima veliku količinu peluda. Samooplodna je. Plod je male veličine oko 1 g., kasnije sazrijeva a bere se kada dobije vinsko crvenu boju.
Rodna je sorta, ali je sklona je alternativnoj rodnosti. Plodovi rastu u grozdićima pa to pomaže prilikom branja. Randmani se kreću od 20 – 25% s 55 do 59 % oleinske kiseline, a linolne kiseline 16-20 % što pomaže visokoj stabilnosti ulja. Sadržaj polifenola je visok. Osjetljiva je na rak masline.