KRITERIJI

„Maslina uspijeva samo u umjereno toplim krajevima u kojima se temperatura rijetko spušta ispod 0° C. Krajevi gdje se temperatura spušta preko -7° C nisu pogodni za uzgoj masline. Istina, maslina podnosi temperaturu i do -10° (do – 14^o C starije masline – opaska autora), no ovakva temperatura ne smije biti dugotrajna. Potraju li niske temperature 2 do 3 dana, obično pozebu grančice, a potraju li dulje, pozebu grane i deblo. Zbog toga se masline uzgajaju uglavnom uz more, iako se mogu naći i na nadmorskim visinama od 400 do 500 metara u prisojnim stranama. Zato se preporučuje masline saditi na zaklonjenim položajima, barem od sjevernih vjetrova (bure). Najopasnije je za maslinu kretanje vegetacije u rano proljeće kada bude toplo vrijeme više dana uzastopno s toplim noćima pa iza toga dođe hladnoća.

Kod masline sokovi počinju kolati kod srednje dnevne temperature od 11° C, cvjetovi se pojavljuju kod 15° C, oprašivanje se odvija pri 18^o do 19° C, a plod dozrijeva pri 21^o do 22° C „ (Kantoci, 2006.).

Stoga visoka otpornost na hladnoću je:

• da maslina može izdržati do – 10^o C više dana i noći zaredom ili
• više noći do – 14^o C, a po danu da je nešto toplije
• da sokovi ne počnu kolati u rano proljeće (konac ožujka i prvih dana travnja) pa da naiđe hladni val s noćnim temperaturama do -7 i masline pozebu;

Srednja otpornost na hladnoću je:

• da maslina može izdržati do – 7^o C više dana zaredom;

Niska otpornost na hladnoću je:

• da maslina ne može izdržati do – 7^o C nijedan dan.

Ove karakteristike ne vrijede za mlade masline do 5 godina starosti, jer su one osjetljivije od starijih maslina iste sorte.

Značajan utjecajan faktor na maslinu je dugotrajna suša. Suša je karakteristična za ljetno doba, ali događa se da već od početka svibnja kiše budu vrlo rijetke. Ljeta su vruća i često sušna pa kiše ne bude po 4 mjeseca baš u doba kada je voda najpotrebnija maslini (formiranje ploda). 2021. godine su velike vrućine, zabilježene koncem svibnja, cijeli lipanj, srpanj i kolovoz. To se ponovilo i u 2022. godini. Domaće sorte su se prilagodile na sušne uvjete pa im ljetna suša, kada je koštica masline već formirana, nije smetala. Prvim kišama koje stižu sredinom ili koncem kolovoza maslina se oporavi, meso ploda raste i čitava maslina nastavi s vegetacijom.

U uvjetima kada (ili ako) postoji mogućnost navodnjavanja ova karakteristika nije uvjetna za uzgoj. Značajnost suše nije ista za stare i mlade masline. Mlade masline nemaju veliku otpornost na sušu jer još nemaju razvijeno korijenje. Treba voditi računa da na terenima gdje se sade masline zemlja ne puca jer je u takvim zemljama nedostatak vlage izraženiji. Takve zemlje treba frezati više puta da se sačuva vlaga u zemlji. Ovaj kriterij ne odnosi se na mlade masline od 5 do 6 godina koje je potrebno navodnjavati i frezati kako bi rasle, odnosno razvile krošnju i korijenje. Masline otporne na sušu su masline koje mogu izdržati sušno razdoblje do 4 mjeseca bez navodnjavanja, a da ne odbace plod već da se dolaskom kiša plod obnovi i raste do sazrijevanja.

Kaže se da je bolest paunova oka podmukla jer kada se primijeti, već je šteta nastala. Nastaje razvojem gljivica na listu masline za vrijeme jeseni, zime i ranog proljeća kada su velike kiše, rose i slane pa je pogodnost za razvoj paunova oka značajna. Ako se bolest razvije tijekom jeseni i zime, na proljeće se pokažu krugovi na listovima koji žute i prije cvjetanja otpadaju pa izostaje cvjetanje i te godine nema ili je smanjen rod.

Rak masline je bakterijsko oboljenje koje se kod nas pojavilo u zadnje vrijeme. Poneki autori navode da je to bolest prevelikog korištenja umjetnog gnojiva pa da se time smanjuje otpornost masline te bakterija uđe kroz oštećenja na kori. Za liječenje se koriste bakreni preparati, ali nema potpunog izlječenja zaraženog stabla.

„Maslinina muha je štetnik masline koji je stalno, permanentno prisutan u Odrasli kukac odlaže jaja u plod, a iz njih se razvija ličinka (crv) koja, hraneći se mesom ploda, buši hodnike. U ovim hodnicima ona ostavlja svoj izmet te se ukukulji, a kroz izlaznu rupu iz ploda izlazi odrasli kukac (imago).

Odrasla ženka može izleći od 200 do 500 jaja i tijekom ljeta živi 50 do 80 dana. U napadnutom plodu obično se nalazi jedna ličinka, a u onima osjetljivijih sorata često se mogu naći i dvije. Ženka preferira sorte s nižim udjelom fenola, i u njih najprije odlaže jaja, kao što su domaće sorte Oblica i Buža, a od introduciranih Santa Catarina i Ascolana Tenera, no u godinama kada je populacija ovog štetnika veća, odlaganje se vrši i u ostalim sortama.

Štetnik ima najčešće do 3 generacije tijekom vegetacijske sezone, a ako su povoljne vremenske prilike, odnosno viša vlažnost i temperatura zraka njihov broj može biti i viši prema nekim autorima čak i do pet. Ličinka posljednje generacije se ukukulji u plodu, odnosno nakon prirodnog otpadanja sa stabla u tlu, gdje prezimi. Početkom ili sredinom ljeta, ovisno o vremenskim prilikama, iz kukuljice izlazi odrasli kukac te započinje let 1.

„Maslinin moljac uz maslininu muhu najvažniji je štetnik masline. Maslinin moljac ima tri generacije koje su povezane uz određene feno faze masline. Prva generacija napada cvjetove, druga generacija napada plodove, a treća generacija napada lišće. Prva generacija se može javiti ponekad već rano, početkom proljeća – krajem ožujka, ali se kod nas uglavnom javlja u travnju i svibnju, to jest u vrijeme cvatnje maslina. Najveće štete nanose prve dvije generacije uništavanjem cvjetova i oštećivanjem plodova. Imago prve generacije odlaže jaja na čaške još zatvorenih cvjetova. Gusjenice izgrizaju cvjetove zapredajući ih svojom pređom. Imago druge generacije leti u lipnju, a odlaže jaja na plodove. Gusjenice se ubušuju u plod, u kojem izgrizaju meso i sjemenku. Krajem kolovoza i u rujnu javlja se imago treće generacije koji odlaže jaja na lišće. Gusjenice rade hodnike u lišću, a kasnije se slobodno hrane na njemu. U nekim slučajevima moljac uništi čak 50 – 100 % plodova, no prosječne se štete procjenjuju na 20 % godišnje.“ (Chromos Agro, 2023.)

„Štetnik koji može uzrokovati otpadanje mladih plodova je i maslinin svrdlaš. Ovaj štetnik uzrokuje otpadanje plodova, ali i brojna oštećenja na plodovima kroz vegetaciju. Štetnik je mali kornjaš – pipa (kao sitna skorovača), crvene boje i veličine oko pola cm.

Odrasli maslinin svrdlaš javlja se u maslinicima već tijekom mjeseca travnja i prisutan je cijelu sezonu do rujna. Ukoliko je zima blaga, moguća je pojava svrdlaša već s prvim proljetnim danima. Štetnik se hrani listovima i cvjetovima, a plodove napada kada su veličine od oko 5 mm i veći, te uzrokuje njihovo sušenje i otpadanje. Maslinin svrdlaš svojim rilom ubada mladi plod i tako uzrokuje otpadanje. Dodatne štete svrdlaš čini od početka lipnja do kraja srpnja, zbog čega otpada jedan dio plodova. Oštećenja plodova štetnik dodatno čini u srpnju i kolovozu, kada dosta plodova ostane oštećeno na granama“ (Gomezelj, 2016.).